utorak, 29. listopada 2013.

Mobilni fundus Hrvatskog povijesnog muzeja kao moguće rješenje do realizacije postava?

    Zastala sam na pitanju mogu li muzeolozi ponuditi privremeno rješenje za izlaganje ili barem činjenje dostupnim bogatog fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja, a rujan se preobratio u listopad, a jesen s hladnim jutarnjim temperaturama u kasno ljeto.
    Nove prakse upravljanja muzejskim zbirkama, a koje se naglašeno promoviraju u Europi zadnjih nekoliko godina, očevidno u okolnostima globalne financijske krize, nude čitavo mnoštvo ideja, zapravo i ne tako novih.
    Netko će odmah pomisliti na informacijske tehnologije koje odavno nisu nove. Doista, digitalizacijski projekti zapljusnuli su i našu baštinsku obalu. S projektima dolaze i skriveni tržišni odnosi, kupnja različite informatičke opreme, konkurentske tvrtke koje se specijaliziraju u ovom području itd. No, nisam pomislila na digitalizaciju, nego na toliko spominjanu mobilnost zbirki i građe. 
    Bi li to možda bilo rješenje za HPM - dozvoliti da, pišem prisjećajući se fundusa s povremenih izložaba - sablja Ljudevita Gaja otputuje do neke škole, po mogućnosti nazvane po slavnom ilircu, jednom od prvih koji je prepoznao snagu koncepta muzeja u oblikovanju nacionalnih identiteta, i mjesec dana gostuje, zaštićena koliko je moguće, u blizini učenika. Dapače, da oni preuzmu odgovornost za nju, da se nastava povijesti, hrvatskog jezika, a zašto ne i tehničkog odgoja (materijal i način izrade) podredi njoj. Ili da tako otputuje Karasova Rimljanka s lutnjom, zašto ne u neku glazbenu školu ili, još bolje, u Zbirku Schneider, smještenu uz radionicu gitara i lutnji u sastavu Glazbene škole Pavao Markovac i da je tamo mogu pogledati i učenici spomenute škole i Škole primijenjenih umjetnosti.
   Naravno da bi tako nešto istovremeno značilo i rizik u odnosu na fizičku zaštitu građe, no mislim kako bi u konačnici Muzej dobio pravu publiku i zagovornike,a građa zaštitnike, bez obzira na različito čitanje značenja... (Žarka Vujić)   
(nastavni slajd koji govori o fizičkom i intelektalnom dijelu zbirke, a koristi fotografiju Karasove Rimljanke s lutnjom u vlasništvu HPM-a)


 

Nema komentara:

Objavi komentar